Znanstvena djelatnost
Znanstvena djelatnost Arhitektonskoga fakulteta obuhvaća rad na znanstvenoistraživačkim projektima, održavanje nastave poslijediplomskih znanstvenih studija i znanstveno izdavaštvo.

Znanstvenu djelatnost arhitekata treba promatrati u posebnom svjetlu nedjeljivosti umjetničke i tehničke komponente struke te zbog toga neprihvatljivih i isključivih pokušaja izjednačavanja sa znanstvenom djelatnošću drugih tehničkih struka. Značenje likovnosti za arhitektonsko djelo nedjeljivo je od funkcionalnih i tehničkih obilježja. Poznato je da je za arhitekta spoznaja oblikovnosti barem isto tako važna kao i znanstvena spoznaja tehničkih zakonitosti. Poticanje vrednovanja i unapređenja samo jedne od tih sastavnica na štetu je struke i nastavnog rada te vodi k neželjenoj podijeljenosti između arhitekata sklonih istraživanjima oblikovnosti i onih koji su skloniji kvantificiranim istraživanjima arhitekture i urbanizma. Na žalost, nije učinjen dovoljan napor da se pobliže odredi i odgovarajuće vrednuje odnos znanstvene i umjetničke komponente u doprinosu struci, kao što nije niti odgovarajuće vrednovano sudjelovanje u poslijediplomskoj nastavi i znanstvenom izdavaštvu. Tek sredinom devedesetih godina uspostavljeni su približno jednako vrijedni kriteriji za napredovanje nastavnika posebice zaslužnih za doprinos razvoju umjetničkog udjela arhitektonske struke.

U takvim okolnostima učinjen je velik napor da se ispune propisani uvjeti sustava znanstvenog napredovanja nastavnika. Od 96 stalno zaposlenih nastavnika i znanstvenika Arhitektonskog fakulteta uključivo i studij Dizajna dvadeset sedam je nastavnika u zvanju doktora znanosti i dvadeset sedam nastavnika u zvanju magistra znanosti (do 30. rujna 2000.). Na Studiju dizajna, od šest stalno zaposlenih nastavnika jedan je magistar znanosti.

Znanstvenu djelatnost Arhitektonskoga fakulteta treba bolje predstaviti stručnoj javnosti te potaknuti interdisciplinarne istraživačke projekte u zemlji i međunarodnu suradnju. U znanstvenoistraživačke projekte valja uključiti što veći broj nastavnika i otvoriti šire mogućnosti za uključivanje studenata završnih godina dodiplomskog studija, te osobito studenata poslijediplomskih znanstvenih studija.

Osobit doprinos znanstvenom radu na polju arhitekture i urbanizma je pokretanje i redovito izlaženje znanstvenog časopisa za arhitekturu i urbanizam "Prostor", koji je zbog svoje međunarodne priznatosti, odlukom Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, po vrsnoći izjednačen s uglednim međunarodnim časopisima. Objavljivanje rezultata znanstvenih istraživanja u takvom, međunarodno priznatom časopisu koji se citira u brojnim sekudarnim publikacijama – velik je poticaj znanstvenom radu arhitekata.

Znanstveno polje Arhitektura i urbanizam pripada području tehničkih znanosti, a sastoji se od pet grana: Arhitektonsko projektiranje; Urbanističko i prostorno planiranje; Arhitektonske konstrukcije, fizika zgrade, materijali i tehnologija građenja; Razvoj arhitekture i urbanizma i obnova graditeljskog naslijeđa; Vrtna i pejsažna arhitektura (NN br. 29./1997. i br. 135./1997.).

Prof.dr.sc. Srečko Pegan, Prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci